Na ovom ostrvu živi samo 160 ljudi: Imaju jednu prodavnicu i poštu, šporete zamenili vrelom parom iz kratera vulkana
Dodajte Kurir u vaš Google izborNa približno 358 kilometara južno od Tokija smeštena je Aogašima, sićušno japansko ostrvo koje posmatrano sa visine podseća na džinovsku zelenu posudu nasred otvorenog mora. Dom je za tek nešto više od 160 stanovnika, koji prirodnu toplotu iz utrobe Zemlje vešto upotrebljavaju za grejanje saune i spremanje obroka.
Pogledajte u galeriji kako izgleda životu na ostrvu Aogašima:
Na ovom mestu nema raskošnih šoping-centara, bogate ponude marketa niti razgranatog turizma, jer je čitav ritam života podređen izolaciji od metropola, nepristupačnoj obali i vulkanskom tlu. Mada se formalno vodi kao deo Tokija, svakodnevica na ovom parčetu kopna predstavlja potpunu suprotnost neprekidnoj užurbanosti japanskog glavnog grada.
Dvostruki krater u srcu Tihog okeana
Najimpresivnija odlika Aogašime leži u njenoj nesvakidašnjoj geološkoj građi, budući da se unutar prostrane vulkanske kaldere uzdiže manji kupasti krater nazvan Marujama. Čitavo ostrvo opasano je visokim i gotovo vertikalnim stenama, dok bujna vegetacija prekriva najveći deo njegove površine. Upravo zahvaljujući tom spoju, gledano iz ptičje perspektive, ostrvo izgleda poput neosvojive prirodne tvrđave koja izranja iz voda Pacifika. Uprkos izolovanosti i surovom reljefu, ljudi ovde stalno borave i uspešno koriste jednu od najdragocenijih pogodnosti svog okruženja, a to je geotermalna energija.
Kuvanje na prirodnoj pari iz zemlje
Ostrvljani na raspolaganju imaju geotermalnu saunu Fureai, čiji rad pokreće direktna toplota iz Zemljine kore. Nedaleko od nje nalaze se pukotine u tlu iz kojih neprestano izbija vrela para, koje lokalno stanovništvo zove "hingja", a na posebno prilagođenim punktovima ta energija služi i kao prirodni šporet. Na taj način i meštani i retki gosti mogu da skuvaju jaja ili batat koristeći isključivo vrelu paru iz zemlje. Vulkanska snaga je ovde sastavni deo običnog dana, iako burna prošlost ostrva opominje koliko priroda ume da bude nepredvidiva i surova.
Razorna erupcija koja je na pola veka ispraznila ostrvo
Poslednji snažan talas vulkanskih nemira odigrao se u periodu od 1783. do 1785. godine, a najrazorniji udar zabeležen je 18. aprila 1785. U to vreme ostrvo je naseljavalo 327 ljudi, dok procene govore da je u katastrofi život izgubilo između 130 i 140 žitelja. Oni koji su uspeli da se spasu prebačeni su na obližnje ostrvo Hačidžodžima, nakon čega je Aogašima ostala potpuno pusta duže od pedeset godina. Iako od te tragedije nije bilo novih velikih izliva lave, ovaj vulkan se i dalje svrstava u aktivne.
Skromna infrastruktura
Za nabavku osnovnih namirnica stanovnicima služi samo jedna prodavnica, a na ostrvu radi i jedna pošta. Mogućnosti za šoping i izlaske su prilično skromne, ali ipak postoji nekoliko malih lokalnih kutaka gde se meštani rado druže. Prema zvaničnim podacima turističke organizacije Tokija, populacija Aogašime broji nešto više od 160 duša, što je čini najmanjom opštinom po broju stanovnika u čitavom Japanu. Putnici ovde stižu pre svega zbog netaknute prirode i jedinstvenih vulkanskih prizora, a dolaskom večeri otkriva se još jedna retka čar ovog mesta – minimalno svetlosno zagađenje stvara savršene uslove za uživanje u zvezdanom nebu tokom vedrih noći.
Pogledajte video: Za ovo ostrvo u srcu Beograda postoji neverovatna legenda